Profesor Višnjić upozorio da masovni posjeti ugrožavaju prašume u Bosni i Hercegovini

Prašume u Bosni i Hercegovini ključni su ekosustavi za očuvanje biološke raznolikosti, skladištenje ugljika i razumijevanje načina na koji se šume prilagođavaju klimatskim promjenama, istaknuo je profesor Ćemal Višnjić na predavanju u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Oba portala izvijestila su o istom predavanju, održanom pod naslovom „Prašume u Bosni i Hercegovini – ključni ekosustavi za očuvanje bioraznolikosti i adaptaciju šuma na klimatske promjene”.FENAJabuka.tv

Višnjić je upozorio na pogrešno tumačenje samog pojma u javnosti, ali i u dijelu znanstvene zajednice. Prašuma je, objasnio je, prijevod njemačke riječi Urwald, odnosno prastara šuma, no to ne znači da su sva stabla u njoj stara stotinama ili tisućama godina, nego je stara onoliko koliko traje životni vijek vrsta drveća koje u njoj rastu. Prema njegovim riječima, ako domaće vrste dožive 500 do 600 godina, prašuma ne može biti starija jer stabla nakon toga propadaju i ustupaju mjesto mlađoj vegetaciji.Jabuka.tv

Istaknuo je i da se prašuma ne smije poistovjećivati s pojmovima primarne ili prirodne šume te da u tom mozaičnom ciklusu istodobno postoje stabla stara nekoliko godina i ona stara pet stoljeća. Naglasio je značaj starih stabala i velike količine mrtvoga drveta za opstanak brojnih vrsta.Jabuka.tv

Prašume se navode kao najveći rezervoari ugljika u središnjoj Europi. Stara stabla promjera većeg od 90 centimetara usvajaju i pohranjuju jednaku količinu ugljika kao 500 mladih stabala promjera 10 centimetara, a mrtva drvna masa, koja u prašumama čini između 20 i 30 posto ukupne drvne mase, ključna je za opstanak oko 20 posto svih šumskih organizama, među njima i ugroženih vrsta poput kukca jelenjaka.Jabuka.tv

Najveća i najočuvanija prašuma u Bosni i Hercegovini jest Perućica, koja se prostire na više od 1.400 hektara u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska. Znanstvenici istražuju i bukovu sastojinu u području zaštićenog spomenika prirode Skakavac kako bi utvrdili ima li i taj lokalitet prašumski status.Jabuka.tv

Iako se u prašumama ne siječe, Višnjić upozorava da ih ugrožavaju aktivni turizam, izgradnja infrastrukture i masovni posjeti, jer izletnici tjeraju divljač, a gaženjem podmlatka narušavaju prirodne procese. „Bojim se da bi mnoga od ovih područja uskoro mogla izgubiti prašumski status”, poručio je.Jabuka.tv