Fetva mostarskog muftije o gradnji HNK-a dospjela u sudski spis

Tekst, izvorno objavljen u Hrvatskom tjedniku pod autorstvom Domagoja Tolića, a prenesen na portalima HMS i Čapljina je IN, postavlja pitanje može li fetva mostarskog muftije imati pravnu snagu u sudskom postupku oko gradnje HNK-a u Mostaru. Riječ je o zgradi čiju je izgradnju, počevši od 1996. godine, Republika Hrvatska tijekom godina financijski podupirala, izdvojivši za projekt ukupno više od osam milijuna eura. Početkom rujna zgradu je posjetio i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.Hrvatski Medijski Servis (HMS)Čapljinski portal / Čapljina je IN

Prema navodima teksta, muftija Salem Dedović izdao je 19. lipnja 2025. dokument naslovljen „Fetva o obavezi čuvanja hurmeta – nepovredivosti sakralnih prostora muslimanskih harema i drugih sakralnih lokaliteta na području Muftiluka mostarskog s posebnim osvrtom na Lakišića harem u Mostaru“. U njoj se, kako se navodi, ističe da je „obaveza svim muslimanima, pogotovo onim na odgovornim društveno-političkim i vjerskim funkcijama da ulože sve napore da se ishodi pravedno rješenje za vakuf, da se uđe u posjed“, uz zaključak da je „javna vlast u obavezi da prihvati tumačenje iz ove fetve kao obavezujuće za sve one koji namjeravaju donijeti odluke o upotrebi muslimanskih mezarja“.Čapljinski portal / Čapljina je IN

Odvjetnik Medžlisa Islamske zajednice Mostar Adil Lozo dostavio je fetvu Općinskom sudu u Mostaru 10. lipnja 2026. godine kao dio podneska umješača, opisujući je u podnesku kao „obavezujući akt za predstavnike organa javne vlasti“. Hrvatsko narodno kazalište potom je na taj podnesak odgovorilo. Predmet pred sudom vodi sudac Nedim Kurbegović, dok je predsjednik Općinskog suda Mostar Bajro Avdić.Čapljinski portal / Čapljina je IN

Spor se odnosi na parcelu uz Španjolski trg u središtu Mostara, za koju Islamska zajednica tvrdi da je riječ o vakufu, odnosno zadužbini hadži Ahmed-age Lakišića, na kojoj je prije više od 150 godina djelomično postojao harem. Tekst navodi da otada u Katastru i Gruntu Grada Mostara, uspostavljenima za vrijeme Austro-Ugarske, nema spomena groblja, kao ni u Vakufnami koju posjeduje Islamska zajednica.Čapljinski portal / Čapljina je IN

Autor teksta povlači usporedbu s događajima iz 1878. godine, kada je mostarski muftija Mustafa Sidki-efendija Karabeg odbio izdati fetvu kojom bi se oružani otpor Austro-Ugarskoj proglasio vjerskom obvezom, nakon čega je ubijen petnaestak dana kasnije, dok fetva ipak nikada nije javno potvrđeno tko je potpisao. Spominje se i izjava muftije Dedovića iz 2023. godine, kada je zahtjev za uvođenje u posjed Lakišića vakufa i gradnju bošnjačke zgrade nasuprot HNK-u opisao kao „nacionalno bošnjačko pitanje u borbi za ostvarenje jednakopravnosti Bošnjaka u ovom gradu“.Čapljinski portal / Čapljina je IN